Galerija Anton Cetin

Otvorena je 2001. g. unutar ustanove Centar za kulturu “Slavko Kolar” Čazma. Smještena je na prostoru od 80 četvornih metara. Postojanje je omogućio sam slikar, koji je Gradu Čazmi – svojemu rodnome gradu – darovao 19 djela (akrilika, grafika, litografija, kominiranih tehnika).

Akademski slikar Anton Cetin rođen je 1936. g. u mjestu Bojana pokraj Čazme. Od 1968. g. živi i radi u Torontu (Kanada) i među vodećim je umjetnicima hrvatske dijaspore u Sjevernoj Americi. Održao je mnogo samostalnih i skupnih izložaba u Sjevernoj i Južnoj Americi, Europi, Aziji i Australiji.

Anton Cetin je apstraktni slikar s uvriježena četiri osnovna motiva: Eva – žena, ptica, cvijet i beskonačnost. Iz naoko jednostavnih i prepoznatljivih motiva, stvara slojevite i snažne poruke jakom bojom, čvrstom i jasnom linijom, neomeđenim prostorom u kojem je smještena kompozicija kao umjetnikovo bilježenje djelića svemirskih prostranstava u postojanju.

Galerija Aleksandar Marks

Otvorena je 2002. godine u povodu 80. rođendana akademskog slikara, autora i crtača animiranih filmova, ilustratora i dizajnera Aleksandra Marksa. Potkraj života, Marks je rodnoj Čazmi darovao dio svojega slikarskog, ilustratorskog i dizajnerskog rada. U Galeriji su izložena 62 rada (akvareli, crteži, kombinirane tehnike).

Kao animator i crtač, značajni dio svojeg života i umjetničkog rada, Aleksandar Marks je proveo u Zagreb-filmu. Jedan je od najznačajnijih i najnagrađivanijih autora Zagrebačke škole crtanog filma. Poznat je njegov ciklus onoričke strave (Muha, Pauk, Sizif itd.), koji je nastao u njegovoj suradnji s Vladimirom Jutrišom. Autor je i niza dječjih animiranih filmova (Crvenkapica, Mrav dobra srca, Kako je Ana kupila kruh itd.). Kao slikar, Marks je prije svega izuzetan crtač, ili ekspresionist koji se bavi marginalnim – “zaboravljenim” – društvenim skupinama kao što su cirkusanti, prosjaci, alkoholičari, umjetnici u atelieru, starci u staračkom domu, ili koketira s naivom kada prikazuje selo i ruralni ambijent. U ilustracijama dječjih knjiga i udžbenika (za koje dobiva najviša priznanja), radi u stilu secesije jer je smatrao da je “ona najbliža dječjem srcu”.

Cjelokupni Marksov izloženi rad prožet je karikaturalnošću – svojevrsnim odrazom autorova stava koji i odabirom motiva i tema, a i tehnikama i stilom izražava njegov kritički odnos prema svijetu u kojem živi – malograđanštini, nadriumjetnosti, lažnom intelektualizmu, socijalnoj i svekolikoj nepravdi te “izgubljenom malom čovjeku u velikome svijetu”.

Galerije možete posjetiti prema dogovoru, uz prethodnu najavu ravnateljici Centra za kulturu, Jadranki Kruljac – Sever, na broj telefona 043/771-037.