Akademski slikar Franjo Matešin dostavio je Gradu Čazmi prijedlog i idejno rješenje kipa na kružnome toku u Ul. F. Vidovića u Čazmi. Njegov prijedlog i vizualizaciju projekta donosimo u cijelosti te pozivamo sve zainteresirane da se očituju komentarima i prijedlozima:
„ANĐEO KOJI NOSI LAMPAŠ“,
KIP NA KRUŽNOME TOKU
Uvodna situacija
Nakon nekoliko desetljeća praznog prostora konačno se je stvorila povoljna situacija za postavljanje skulpture u javni prostor grada Čazme.
Uzevši u obzir novija arhitektonska rješenja svih površina i prikladne vizure za postavljanje kipa odabrana je lokacija kružnoga toka. Ona zadovoljava kriterij vidljivosti skoro svakom gostu koji dolazi u naše mjesto i prva je kulturna iskaznica nas kao domaćina.
Opis idejnog projekta
Prilikom odabira motiva posebna pozornost se je obraćala na povijesni aspekt Čazme kao srednjovjekovnog-kaptolskog središta Hrvatske i odsvakud dominantnu Crkvu Svete Marije Magdalene u kojoj se odvija stoljetni vjerski život žive Crkve.
Isto tako, zadnjih desetak godina se Čazma širom Hrvatske i svijeta poistovjećuje s raznim manifestacijama svjetlila uključenim u „Božićnu priču u Čazmi“. Ovaj projekt je napravljen u sklopu idejnog prijedloga održavanja manifestacije nazvane „Srednjovjekovni Božić u Čazmi“.
Možda malo sa strane, ali svakako treba spomenuti i Čazmanski supermaraton u kojemu ponajprije sudjeluju trkaći.
Kružni tok je izrazito prometna lokacija sa svim prilaznim cestama pa zato samo likovno rješenje mora biti prvenstveno prilagođeno nesmetanom odvijanju prometa.
Budući da je sve skupa prostorno otvoreno i time podložno naletima vjetra skulptura mora biti prozračnog karaktera.
„Anđeo koji nosi lampaš“ bi trebao biti visok oko 250 do 300 centimetara i postavljen na postament u središte kružnog toka.
U lampašu kojeg nosi bi bilo postavljeno svjetleće tijelo, a preko noći bi ga diskretno odozdo obasjavali reflektori.
Skulpture namijenjene postavljanju u vanjski prostor moraju biti otporne na vremenske utjecaje.
Varijanta izrade lijevanja kipa u bronci bi koštala 225.000,00 kuna.
Druga varijanta koja zadovoljava tehnološki moment trajnosti i otpornosti na atmosferske prilike, a ujedno daje dojam modernosti i pečata našega vremena jest izvedba u inoxu. Cijena bi bila 74.900,00 kuna.
Uzevši sve nabrojano u obzir kip „Anđela koji nosi lampaš“ bi svakako trebao biti izveden u inoxu.
Umjetničko likovno rješenje lika kipa bi bilo u klasičnoj realistično-figurativnoj izvedbi na granici ekspresije.
Tekstura i površinska obrada skulpture bi bila više u mat zoni, prilagođena svojstvima nosećeg materijala i zahtjevima tehnološke izvedbe zadanog motiva.
Ikonografski prikaz anđela kao nevidljivih bića je kroz vjekove imao različite manifestacije. Do IV. stoljeća su isključivo prikazivani kao mladići obučeni u haljine. Nakon toga vremena se javljaju krila; bijela, zlatna i šarena. Talijanska Renesansa posebno s Michelangelom uvodi veličanstvene oblike anđela-atleta bez krila. Negdje u to vrijeme, a ponajviše kasnije u Baroku i Rokokou je popularno prikazivanje „putta“, malih golišavih bucmastih dječačića s krilcima.
Čazmanski „Anđeo koji nosi lampaš“ bi uvažavao sve nabrojene povijesne inačice simbolike i imao svoju autorsku notu prilagođenu vremenu u kojemu živimo, u obliku; mladića koji nosi haljine koje vijore u obliku krila.
Zaključna riječ
Ukoliko bi se u kratkom vremenu počelo raditi na projektu kip bi mogao biti postavljen do proslave dana grada Čazme u mjesecu srpnju ove godine.
U prilogu su priložene dvije idejne pozicije; sjever i zapad.
Tijekom same izvedbe skulpture jesu moguće male likovne korekcije motiva uslijed usuglašavanja zadanog modela s terenskom lokacijom i tehnološkim svojstvima materijalnih elemenata.
Pozivaju se svi stanovnici grada Čazme i okolnih sela da se jave sa svojim promišljanjima, komentarima te prijedlozima i o imenu koje bi dodijelili „Anđelu koji nosi lampaš“.
S poštovanjem,
Samostalni umjetnik-Akademski slikar
Franjo Matešin
www.matesin.com
- 4. 2018.
