Istaknuta potreba za dodatnim logopedima jer svako 4. dijete ima govorno-jezičnih poteškoća

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Čazme, održanoj u petak 12. travnja, izneseni su zbrinjavajući podaci o predškolcima koji idu na sistematski pregled prije upisa u prvi razred, na što je upozorila vijećnica Gordana Jančić.

– Iz godine u godinu raste broj djece s govorno – jezičnim poteškoćama. Nekad je to bilo 10 posto od populacije koja treba krenuti u školu, a sada je to 25 posto. Drugim riječima, svako četvrto dijete u Čazmi, u dobi od šest godina, ima govorno – jezičnu poteškoću i treba stručnu pomoć. Radim kao stručni suradnik u Osnovnoj školi Čazma i upoznata sam sa stanjem. Zašto ti postotci rastu? Mješavina je razloga, ali sigurno je da tome doprinosi prevelika upotreba ekrana – smatra Jančić, zbog čega je nužno zapošljavanje dodatnih logopeda.

– U cijeloj županiji u sklopu zdravstvenog sustava imamo samo jednog logopeda i to u Općoj bolnici Bjelovar, koji pokriva cijelu županiju. Da se vratimo na onih 25 posto djece koja trebaju pomoć, njih 20 posto ide kod logopeda u privatnom aranžmanu, a to nije jeftino i ne mogu svi roditelji financirati takvu stručnu pomoć. Možete se upisati za Bjelovar, ali idući termin je tek u srpnju. Stoga apeliram da se pronađe rješenje i u Domu zdravlja Čazma zaposli logoped – rekla je Jančić. Gradonačelnik Čazme Dinko Pirak odlučan je odmah poduzeti korake kako bi se problem riješio. Zakonske pretpostavke postoje.

– Razgovarat ću sa županom Markom Marušićem, s obzirom da je Bjelovarsko – bilogorska županija osnivač Doma zdravlja. Moram reći da sam zatečen ovakvim trendovima, da toliko naših budućih prvašića treba pomoć logopeda. U Domu zdravlja u Čazmi ima više nego dovoljno prostora za smještaj ordinacije logopeda – istaknuo je gradonačelnik. Na području Grada Čazme svake godine u školu krene oko 70 prvašića i doista je zabrinjavajući podatak da njih dvadesetak treba pomoć logopeda, ali i da roditelji to saznaju tek na pregledu za školu.

Sistematski pregledi za prvašiće ponovno u Čazmi

Grad Čazma uspio je ispraviti nelogičnost s kojom je bio suočen zadnjih nekoliko godina, a to je da su prvašići morali ići obavljati sistematski pregled prije polaska u školu u Bjelovar. Sad je to ponovno vraćeno u Čazmu, ali zauzvrat je Grad Čazma pomogao urediti prostore u Domu zdravlja, kako bi se pregledi imali gdje obavljati.

Gordana Jančić na 19. je sjednici Gradskog vijeća Grada Čazme istaknula i problem otpada na Sajmištu, koje tamo dovoze neodgovorni građani.

-Primijetila sam da je sajmište svako popodne prepuno djece, što je svakako poželjno i pohvalno. Grad Čazma ondje je omogućio razne sadržaje, no želim skrenuti pažnju na problem koji se tiče odlaganja otpada u kontejnerima koji se tamo nalaze. Naši nesavjesni sugrađani, kojima komunalne službe ne odvoze smeće iz plavih kanti zato što nisu dobro razvrstali otpad, svoje kante dovoze na sajmište i odlažu svoj otpad u te kontejnere. Tamo se može naći raznovrsni otpad, uključujući čak i automobilske gume i građevinski otpad, što izgleda vrlo ružno. Na taj nam se način djeca igraju u smeću, istaknula je Jančić.

Rješenje je ponudio direktor Komunalija Želimir Curiš:

– Uklonit ćemo kontejnere koji su inače služili za dane sajmovanja, kad je bilo puno ambalaže od prodavane robe. Nekad je bilo mnogo trgovaca, dok su danas samo dva ili tri pa kontejneri zapravo nisu potrebni. Uklonit ćemo ih i umjesto toga postaviti spremnik za otpad samo utorkom, kad su trgovci na sajmištu. Građanima koji dolaze na igralište dostupni su koševi za otpad, rekao je.

Vijećnica Ivana Žugaj istaknula je problem nepokošenih groblja te neaktivnog semafora kod benzinske crpke. Također ju je zanimalo postoji li plan obnove ograda na grobljima, posebno u Prnjarovcu. Istaknula je i problem neaktivnog semafora kod benzinske crpke.

– Što se tiče obnove ograde na groblju u Prnjarovcu, napravili smo troškovnik i planiramo uskoro obnovu, rekao je direktor Komunalija Curiš te najavio kako će pojačati ekipe radi intenzivnije košnje. Gradonačelnik Pirak je najavio da će Grad zatražiti od Hrvatskih cesta popravak semafora i njegovo aktiviranje.

Ivica Sever predložio intoniranje himne i minutu šutnje prije svake sjednice Gradskog vijeća

Vijećnik Kristijan Marinić pozdravio je inicijativu Ivice Severa da se hrvatska himna izvede prije svake sjednice Gradskog vijeća. Na njegovo traženje da se braniteljima slabijeg imovinskog stanja omogući pravo na jednokratnu potporu od 70 eura iz gradskog proračuna, odgovoreno je kako to pravo postoji i koristi se, odnosno branitelji slabijeg imovinskog stanja dobivaju pomoć od Grada Čazme. Intoniranje himne također je prihvaćeno od strane gradonačelnika te će biti predloženo izmjenom Poslovnika Gradskog vijeća.

Marinić se osvrnuo i na odvoz otpada, odnosno činjenicu da neki građani ne mogu dovesti otpad u reciklažno dvorište, na što mu je odgovorio direktor Komunalija Želimir Curiš, rekavši kako se građani samo trebaju javiti u Komunalije i zaposlenici će odvesti otpad.

-Komunalije su zadužene za zbrinjavanje otpada iz kućanstava i ne postoji otpad koji mi nećemo odvesti. Svakom ćemo izaći u susret i riješiti bilo kakav problem s otpadom, rekao je Curiš i najavio dodatne spremnike koji će još pojednostaviti razvrstavanje.

Problem razvrstavanja korisnog otpada

U posljednje vrijeme dosta se priča o kantama s plavim ili narančastim poklopcem, odnosno onima u koje bi trebao ići otpad koji se može ponovno upotrijebiti. Mnogima je jako teško razlučiti što bi u tu kantu trebalo ići, a čemu tamo nije mjesto. Reći ćemo samo da bi dobra misao vodilja u tom smislu mogla biti kad bi se svatko od nas, koji proizvodimo otpad, zamislio u ulozi onoga koji taj isti otpad vlastitim rukama razvrstava. Tada nam vjerojatno ne bi palo na pamet u plavu ili narančastu kantu baciti životinjski leš, smrdljive masne omote od salame, staro meso iz škrinje ili slično. Kad bismo mi bili ti koji moraju razvrstavati korisni otpad, vjerojatno bismo se u tom slučaju dobro pobrinuli da u plavu ili narančastu kantu stavljamo samo čisti papir, karton te oprane limenke, plastične spremnike, boce ili dobro isprane tetrapake. Drugim riječima, onaj otpad koji bismo i sami, bez gađenja i bojazni od bolesti, mogli dirati rukama.

Popravak nogostupa u Grabovnici i gradnja novih parkirnih mjesta u Vrtlinskoj

Marinić je upitao i zašto se nije, kad su se izvodili radovi na kanalizaciji u Grabovnici, u ugovoru navelo da izvođači nogostup trebaju vratiti u prvobitno stanje.

Odgovorio je gradonačelnik rekavši kako će tražiti način da Hrvatske ceste, pod čiju nadležnost spada prometnica s nogostupom u Grabovnici, isti uvrste u plan financiranja.

Vijećnica Marijana Habijančić izrazila je zahvalnost za postavljanje zaštitne ograde na nogostupu u Vrtlinskoj te zatražila pronalaženje rješenja za nedostatak parkirnih mjesta u tom području.

– Problem da se napravi parkiralište predstavlja nedostatak mjesta. Jednostavno bi trebalo pronaći neko rješenje da se intervenira na nečijoj privatnoj parceli i da se tamo izgradi parkiralište, odgovorio je gradonačelnik.

Foto: D. Kirin